4 osnovne razlike u dvoboju Šampanjac vs. Pjenušac

Donosim vam četiri osnovne razlike zbog kojih ćete ubuduće znati kad pijete šampanjac, a kad pjenušac.

Što je šampanjac, a što pjenušac? Vrlo često čujem to pitanje na raznim svadbama i proslavama. Uvijek se na tim okupljanjima nađe neki gospodin (često i familijarno povezan s vama ?), koji ima neke teorije o svemu pa tako i o šampanjcu. Upravo zbog obrane od takvih teorija, saznajte više o četiri osnovne razlike u dvoboju šampanjac vs. pjenušac.

1. Mjesto proizvodnje

Šampanjac

Najpoznatije i najglamuroznije pjenušavo vino u svijetu dobilo je ime po regiji Champagne. Regija Champagne smještena je u sjeveroistočnom dijelu Francuske, blizu Pariza. Regija se nalazi na UNESCO popisu svjetske baštine.

Vinogradi Champagne obrađivani su još u rimsko doba (od 400. godine), te se danas prostiru na površini od 76 000 hektara i 319 sela.

Da bi se pjenušavo vino moglo nazvati šampanjcem, mora biti stanovnik regije Champagne. Etiketa (naljepnica) na boci predstavlja najlakši način za utvrditi je li boca mjehurićavog vina zaista šampanjac ili običan pjenušac.

˝Svi šampanjci su pjenušava vina, ali sva pjenušava vina nisu šampanjci˝

Klima i tlo

Terroir (lokalitet) Champagne je pod utjecajem umjereno blage i vlažne oceanske i kontinentalne klime. Tlo je bogato mineralima i vapnencem, koji čuva vinovu lozu tijekom cijele godine. Brežuljkasti i umjereno strmi lokaliteti u Champagni stvaraju idealna mjesta za vinograde s optimalnim izlaganjem suncu.

Pjenušac

Pjenušci ne podliježu strogim pravilima kao šampanjci, te se mogu proizvoditi u bilo kojem kutku svijeta.

U prošlom stoljeću, većina pjenušavih vina u kontinentalnoj Europi nazivana je šampanjcem. Međutim, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, francuska vinska industrija lobirala je za međunarodnu zaštitu i regulaciju o uporabi i zlouporabi naziva ˝Šampanjac˝. Nove regulacije u području međunarodnog prava spriječile su daljnju zlouporabu, te se naziv ˝Šampanjac˝ počeo koristiti samo za pjenušava vina koja dolaze iz Champagne.

Nakon ograničenja upotrebe naziva, kreirana su nova imena koja se odnose na različite sorte iz različitih dijelova svijeta. Nastalo je španjolsko pjenušavo vino Cava i talijansko pjenušavo vino pod nazivom Prosecco.

2. Vrsta grožđa

Šampanjac

Jedine vrste grožđa koje se mogu koristiti u proizvodnji šampanjca su:

• Pinot Noir
• Pinot Meunier
• Chardonnay
• Pinot Blanc
• Pinot Gris
• Petit Meslier
• Arbane

Pinot Noir, Pinot Meunier i Chardonnay su tri sorte koje se najčešće upotrebljavaju u proizvodnji šampanjca, dok se ostale četiri sorte koriste rjeđe.

Blanc de blancs

Kada na naljepnici šampanjca vidite izraz ˝blanc de blancs˝ (bijelo od bijelog), to znači da je šampanjac napravljen isključivo od Chardonnaya.

Blanc de noirs

Ako na naljepnici šampanjca vidite izraz ˝blanc de noirs˝ (bijelo od crnog), to znači da je šampanjac napravljen od Pinot Noira i Pinot Meuniera.

Možda će vam zvučati malo čudno da se bijelo vino može proizvesti od crnog grožđa, ali u regiji Champagne je to sasvim uobičajeno. Boja crnog vina potiče upravo od kožice crnog grožđa, što znači da se i od crnog grožđa može dobiti bijelo vino, samo je potrebno kožicu ukloniti prije postupka fermentacije. Kožica crnog grožđa ima pigmente (koji su odgovorni za boju) i mnoga ljekovita svojstva.

Pjenušac

Pjenušci ne podliježu strogim propisima kao šampanjci.

Pjenušava vina mogu se napraviti s istim sortama grožđa kao i šampanjac, ali i s potpuno drugačijim sortama koje više odgovaraju proizvođaču iz drugačijeg podneblja. U Hrvatskoj se pjenušci najčešće proizvode od Malvazije, Chardonnaya, Graševine, Žlahtine, Kraljevine, Bijelog i Crnog pinota.

3. Metoda proizvodnje

Šampanjac

Za proizvodnju šampanjca koristi se tradicionalna ili klasična metoda (zovemo je i šampanjska metoda) pri kojoj se drugo vrenje odvija u boci. Šampanjska metoda stara je oko 150 godina, te je vrlo složen postupak jer doslovno svaka boca zahtjeva pažnju vinara. Drugo vrenje, koje se odvija u boci stvara CO2 koji je zarobljen u boci i karbonizira vino.

Produkt vrenja su sitni mjehurići, kojih u boci šampanjca može biti i do 250 milijuna (prema istraživanju francuskih znanstvenika). Šampanjci moraju odležavati najmanje tri godine, mogu biti bijeli ili rose, crnih nema i ne smiju biti slatki.

Pjenušac

Pjenušci se mogu proizvoditi tradicionalnom (šampanjskom) metodom kao i šampanjci. Drugi način proizvodnje pjenušaca je Charmat (tankovska) metoda. Za razliku od šampanjske metode, gdje se drugo vrenje odvija u boci, kod Charmat metode odvija se u čeličnim tankovima. Glavno obilježje tankovske metode je u industrijalizaciji postupka, što znači i pojeftinjenje pjenušca i njegova dostupnost širem krugu potrošača.

Charmat metoda brža je varijanta proizvodnje pjenušca. Pjenušci dobiveni ovom metodom mogu dospjeti na tržište već nakon godinu dana od berbe.

Većina proizvođača talijanskog Prosecca proizvodi svoja popularna pjenušava vina Charmat metodom.

U Hrvatskoj se sve veći broj proizvođača pjenušaca okreće proizvodnji klasičnom metodom vrenja u boci.

4. Cijena

Šampanjac

Cijena je segment koji mnogim ljudima prvo padne na pamet pri pomisli na šampanjac.

Cijena šampanjca je razumljiva ako se pogleda kolika je ponuda, a kolika potražnja. Vinari iz Champagne odlično su pozicionirali svoj brend kao simbol bogatstva i luksuza.

Klasična metoda vrenja u boci, također je jedan od razloga zašto šampanjac može biti skup. Klasična metoda zahtjeva veći broj radnih sati, te je samim time trošak radne snage veći.

Prema Vivinu, prosječna cijena boce šampanjca je 52$.

Pjenušac

Cijena pjenušca varira s obzirom na metodu proizvodnje te snagu samog brenda pjenušca. Pjenušac, koji se proizvodi Charmat metodom zahtjeva puno manje radnih sati pa je zbog toga i cijenom prihvatljiviji širem krugu potrošača.

Prema Vivinu, prosječna cijena boce Prosecca iznosi 12$, dok španjolska Cava iznosi 17$.

Pjenušci koji su se na tržištu dobro brendirali te se proizvode klasičnom metodom, mogu imati veću cijenu od pojedinog izvornog šampanjca.

Vrhunski pjenušci hrvatskih proizvođača (npr. Tomac, Ivančić, Šember, Matuško, Kabola, Clai …) cijenom se kreću između 120 do 250kn.